Nasleđena ili poklonjena nekretnina - poreske stope i olakšice | Niš Nekretnine

Nasleđena ili poklonjena nekretnina - poreske stope i olakšice

Kod poreza na nasleđenu ili poklonjenu nekretninu postoje nove poreske olakšice koje podrazumevaju snižene poreske stope. Na snazi ostaju odredbe koje su i ranije važile za oslobođenje od plaćanja poreza.
Nasledjena ili poklonjena nekretninaLice koje je postalo vlasnik nepokretnosti po osnovu nasleđa ili poklona ne plaća porez ako se u odnosu na ostavioca, odnosno poklonodavca nalazi u prvom naslednom redu. U prvi nasledni red spadaju potomci, a to su na prvom mestu deca, i to kako bračna tako i vanbračna i usvojena.

Unuci nasleđuju po tzv. pravu predstavljanja, u slučaju kada su deca ostavioca umrla ili iz drugih razloga ne mogu ili neće da naslede. Kod poklona poklonodavac može odmah dati poklon unuku. Međutim, kako po Zakonu o nasleđivanju u prvi nasledni red ulaze svi potomci, ne bi trebalo da bude smetnji kod oslobođenja od plaćanja poreza u slučaju kada se ugovor o poklonu zaključuje sa unucima, ili kad su unuci naslednici. Takođe, porez ne plaća ni bračni partner, ali ga plaća vanbračni partner po stopi od 2,5 odsto.

Roditelj ne plaća nasledstvo, ali plaća porez na poklon

Kada roditelj nasleđuje ostavioca, takođe ne plaća ovaj porez. Međutim, kada poklonodavac zaključuje ugovor o poklonu sa svojim roditeljem kao poklonoprimcem, oslobođenje nije predviđeno. Sticalac nepokretnosti po osnovu nasleđa ili poklona, koji se u odnosu na ostavioca ili poklonodavca nalazi u drugom naslednom redu po zakonskom redu nasleđivanja, a to se pre svega odnosi na braću i sestre ostavioca ili poklonodavca, plaća porez po stopi od dva posto ukoliko nepokretnost ne prelazi vrednost od 300.000 dinara. Za nepokretnost čija je vrednost veća od 300.000 dinara, plaća se 6.000 dinara plus 2,5 odsto na iznos preko 300.000 dinara.

Sticalac koji se nalazi u trećem i daljem naslednom redu u odnosu na ostavioca ili poklonodavca plaća porez na nasleđe i poklon u visini 2,5 procenta. Ovde spadaju dede i babe ako su živi, odnosno njihova deca, tj. ujaci i stričevi ostavioca, odnosno poklonodavca, i njihova deca. Sticalac koji nije u srodstvu sa ostaviocem ili poklonodavcem plaća porez po stopi od 2,5 posto. Ukoliko se nasleđuje na osnovu testamenta, važe ista pravila o porezu kao kod zakonskog nasleđivanja.

Porez na poklon u posebnim slučajevima

Pored opštih pravila koja se primenjuju na uobičajene situacije, postoje i posebni slučajevi, kada postoji nedoumica da li se plaća porez na poklon. Poklonom se smatra i ustupanje nasleđa drugom nasledniku.
Prema Zakonu o nasleđivanju, poklonom se smatra svako odricanje od prava, pa i odricanje od nasleđa u korist određenog naslednika, otpuštanje duga, ono što je ostavilac za života dao nasledniku na ime naslednog dela ili zbog osnivanja ili proširenja domaćinstva ili obavljanja zanimanja, kao i svako drugo besplatno davanje.

Zakonom o porezima na imovinu propisano je da u slučaju odricanja od nasleđa u korist određenog naslednika, naslednik-poklonoprimac ne plaća porez na poklon ukoliko se radi o imovini koju bi nasledio da se zakonski naslednik odrekao nasleđa. U slučaju odricanja od nasleđa, odnosno ako se naslednik ne prihvati nasleđa, imovina ostavioca se raspodeljuje srazmerno na preostale naslednike po zakonskom redu nasleđivanja.

Ako naslednik-poklonoprimac koji nasleđuje po osnovu ustupanja stekne time pravo na veći deo imovine od onog dela koji bi nasledio da se drugi naslednik-poklonodavac samo odrekao nasleđa, tj. nije prihvatio nasleđa, platiće porez na poklon na vrednost razlike između onoga što je nasledio po osnovu ustupanja i onoga što bi nasledio da se poklonodavac odrekao svoga dela, i to po stopi koja važi za nasledni red kome pripada. Ukoliko naslednik-poklonoprimac ne plaća porez po osnovu poklona, a ne spada u red lica koja su oslobođena poreza na nasleđe, platiće porez na nasleđe po stopi koja važi za taj nasledni red.

Kod nasleđivanja na osnovu ugovora o ustupanju i raspodeli imovine za života, važe ista pravila o oslobođenju i plaćanju poreza na nasleđe kao i kod zakonskog nasleđivanja prema zakonskom redu nasleđivanja. Kada se sa ustupanjem i raspodelom nije saglasio neki od potomaka koji je postao naslednik, delovi imovine koji su ustupljeni ostalim naslednicima smatraju se kao poklon, i za njih važe pravila o plaćanju i oslobođenju od poreza na poklon.

07.11.2011.
Izvor: Politika